ZDRAVSTVENI KARTON NACIJE JE OČAJAN Živimo kraće od Europljana, pijemo, pušimo, loše jedemo i debljamo se; Posebno zabrinjava što umiremo od bolesti koje se daju liječiti

ZDRAVSTVENI KARTON NACIJE JE OČAJAN

Hrvati žive kraće od ostalih iz EU-a, više umiru od bolesti koje su izlječive, troše puno alkohola, puše iznad prosjeka, pretilost je u porastu, a kad se zbroje sve loše navike, zdravstveni karton nacije je očajan.

Pušenje među tinejdžerima u Hrvatskoj treće je po učestalosti u Uniji, polovina adolescenata namjerno se prekomjerno opija, a životni vijek u Hrvatskoj kraći je za tri godine od prosjeka EU-a.

Iako se očekivani životni vijek u Hrvatskoj povećao za 3,4 godine između 2000. i 2017. (sa 74,6 na 78 godina), opet je ispod prosjeka Unije, gdje se prosječno živi 80,9 godina. Kao i u ostatku Europe, žene u Hrvatskoj žive dulje nego muškarci, a tu smo čak malo iznad prosjeka jer kod nas žene žive 6,1 godinu dulje nego muškarci, dok je u Europi ta razlika 5,2 godine.

 

Podaci su to iz izvješća o stanju zdravlja u EU-u koje je predstavljeno u Zagrebu. Riječ je o pregledu koji svake dvije godine izrađuju međunarodna Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj te Europski opservatorij za zdravstvene sustave i politike, a donosi ključne podatke o stanju zdravlja i analizu zdravstvenog sustava za 28 zemalja Unije, Island i Norvešku.

Hrvati najčešće umiru od srčanog ili moždanog udara, a na visokom trećem mjestu je karcinom pluća i bronha. Posebno je poražavajući podatak da se, unatoč napretku znanosti, stopa smrtnosti od raka pluća u Hrvatskoj nije smanjila punih 17 godina!

Stope smrtnosti od raka pluća, raka dojke i raka debelog crijeva u Hrvatskoj više su nego u ostatku EU-a. Osim toga, stope smrtnosti od dijabetesa i kronične opstruktivne bolesti pluća znatno su se povećale od 2000. godine.

Dok na razini Unije od uzroka koji se mogu spriječiti umre 161 osoba na 100 tisuća stanovnika, u Hrvatskoj umru čak 232 osobe, što jasno upućuje na nedostatke u mjerama zaštite javnog zdravlja i pružanju zdravstvene pomoći. Kod nas se tumori kasnije dijagnosticiraju, često i pogrešno, nedostaje multidisciplinarnosti, radioterapijske opreme, kvalitetne kirurgije i novih lijekova.
Čak petina odraslih osoba u Hrvatskoj je pretila, a stope pretilosti među djecom ubrzano rastu. Glavni prehrambeni rizici proizlaze iz prevelikog konzumiranja šećera i soli te nedovoljnog unosa voća i povrća.

Nešto više od polovine svih smrti u Hrvatskoj može se pripisati faktorima ponašanja, uključujući prehrambene faktore, pušenje, alkohol i nisku tjelesnu aktivnost. Kod nas puši četvrtina odrasle populacije, što je znatno iznad prosjeka EU-a (19 posto).

Naslovnica Forum

Najčitanije

SMRT HRVATSKOG ZAŠTITARA U AFGANISTANU! Valentin je umro u petak u Kabulu, njegov otac u šoku: 'Umirao sam od straha svaki put kad bi se dogodio neki napad, a onda dobijem informaciju da je pao u kupaonici...'

Valentin je umro u petak u Kabulu, njegov otac u šoku: 'Umirao sam od straha svaki put kad bi se dogodio neki napad, a onda dobijem informaciju da je pao u kupaonici...'
Valentin Eskeričić (40) iz Kupine kraj Slavonskog Broda umro je u petak u Kabulu u Afganistanu, potvrđeno n...
Valentin je umro u petak u Kabulu, njegov otac u šoku: 'Umirao sam od straha svaki put kad bi se dogodio neki napad, a onda dobijem informaciju da je pao u kupaonici...'