MATEMATIKA VIŠE NIJE BAUK Zadarski gimnazijaci "skrojili" gradivo iz prirodnih predmeta za svoje vršnjake!

MATEMATIKA VIŠE NIJE BAUK

Loši rezultati koje hrvatski srednjoškolci postižu na ispitima državne mature iz prirodnih predmeta otvorili su široku javnu raspravu o tome zašto su učenicima matematika, fizika, biologija i kemija toliko teški i neprivlačni za učenje

. U sjeni tih rasprava, koje još uvijek nisu rezultirale bitnim i konkretnim promjenama u nastavnom gradivu, zadnjih godinu dana događao je izvrstan projekt u kojemu su školski program za prirodne predmete srednjoškolcima "skrojili" njihovi vršnjaci, učenici tri hrvatske srednje škole: zadarske gimnazije "Vladimir Nazor", zagrebačke Gornjogradske gimnazije i senjske srednje škole Pavla Rittera Vitezovića i to u suradnji s Fakultetom kemijskog inženjerstva i tehnologije.

Zahvaljujući projektu "Prirodolovna lepeza za mlade znanstvenike- suvremena nastava za izazove tržišta" nakon dvanaest mjeseci imamo završene izborne kurikulume za matematiku, biologiju, fiziku, kemiju te potpuno novi i prvi interdisciplinarni predmet EEE (skraćenica za energiju, ekologiju i engleski jezik), koji će biti ponuđeni drugim hrvatskim srednjim školama kao dio izborne ili dodatne nastave. Posebnost ovog kurikuluma jest u tome da su ga, uz pomoć svojih profesora, izradili baš učenici koji iz prve ruke znaju kakvo bi nastavno gradivo prirodnih predmeta bilo najzanimljivije i najrazumljivije njihovim vršnjacima.

 

- Već se godinama govori kako naše škole djecu uče za kvizove, a ne za život. Moram se s time složiti jer je nastavno gradivo uglavnom preširoko i njima nerazumljivo, što je pogotovo vidljivo baš kod prirodnih znanosti. Učenici se žale kako većinu gradiva naprosto ne razumiju jer na nastavi fali onog praktičnog dijela, gdje vi svu tu obimnu teoriju možete prikazati na praktičnom primjeru i na taj im način približiti nastavne sadržaje. Ovako dobivate nezainteresirane učenike koji postižu loše rezultate na državnoj maturi, a ne uspjevaju ni steći STEM znanja (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika) koja su danas na vrlo visokoj cijeni na tržištu rada. Upravo zato je važno da su učenici sami dobili priliku napraviti kurikulum koji će biti lišen i suvišnih sadržaja i kampanjskog učenja i veću pažnju dati praktičnom dijelu nastave, kaže prof. Rade Šimičević, ravnatelj zadarske gimnazije "Vladimir Nazor" iz koje su u ovom projektu sudjelovalo deset učenika od drugog do četvrtog razreda i 14 nastavnika pod vodstvom profesorice Sandre Šango.

Zajedno sa vršnjacima iz Zagreba i Senja, njih ukupno 120, mladi Zadrani radili su na kurikulumu, imali su priliku raditi na vlastitim znanstvenim projektima i eksperimentirati na novoj suvremenoj opremi kakvu naše škole uglavnom nemaju. Uz to su posjetili i velike europske znanstvene centre poput švicarskog CERN-a odnosno Europskog instituta za nuklearna istraživanja te Znanstvenog centra Kopernik u Varšavi.
 

- Obrada nastavnih jednica je završena, sadržaji su prošli evaluaciju i očekujemo kako bi već iduće školske godine ovaj jedinstveni kurikulum iz prirodnih predmeta trebao biti ponuđen kao izborni predmet. U tom je kontekstu važna i nova kurikularna reforma koja bi školama trebala osigurati više slobode u odabiru nastavnih područja, smanjenje obaveznih predmeta te uvođenje više ovakvim, izbornih sadržaja, zaključuje ravnatelj Šimičević.

ANA VUČETIĆ ŠKRBIĆ

Projekt “Prirodoslovna lepeza za mlade znanstvenike – suvremena nastava za izazove tržišta” prvi je natječaj koji je financirao Europski socijalni fond i koji obuhvaća isključivo razdoblje gimnazijskoga obrazovanja. Iz 2,3 milijuna kuna vrijednog projekta financiranog sredstvima europskih fondova učenici su dobili i moderna nastavna pomagala, vrijednu laboratorsijku i kabinetsku opremu poput pametnih ploča, kemikalija za kemijski laboratorij i aparaturu za pokuse.
Naslovnica Promo

Najčitanije